KAKO POMOĆI DJECI I MLADIMA DA SE NOSE S AKTUALNOM SITUACIJOM – preporuke za roditelje

Roditelji i u uobičajenim životnim okolnostima imaju odgovoran zadatak zadovoljavanja djetetovih potreba i osiguravanja optimalnih uvjeta za psihofizički razvoj. U aktualnoj situaciji taj je zadatak još zahtjevniji. Događaji koji su potresli odrasle, posebice su teški za djecu. Iznenada su prestali ići u školu, prate nastavu na TV-u i na računalu, ne smiju izlaziti van kuće, provoditi vrijeme s vršnjacima, igrati se na igralištima. Dio djece i mladih iz Zagreba i okolice dodatno je zbog potresa morao napustiti svoje domove.  Itekako uočavaju da su nastupile i traju izvanredne okolnosti koje doživljavaju na svoj način, u skladu sa svojom dobi.

Ovdje ćemo navesti neke općenite preporuke za roditelje kako mogu svom djetetu i adolescentu pomoći u nošenju s aktualnom situacijom.

OBJASNITE DJETETU SITUACIJU

• U skladu s djetetovom dobi objasnite aktualne izvanredne okolnosti, ali naglasite da vi poduzimate sve što možete kako biste svi u obitelji ostali zajedno i zdravi. Pomozite djetetu da razumije situaciju i važnost pridržavanja svih mjera zaštite zdravlja. Objašnjenja ponovite koliko god je puta potrebno.

POMOZITE DJETETU DA IZRAZI SVOJE OSJEĆAJE I PRUŽITE MU OSJEĆAJ SIGURNOSTI I STABILNOSTI

• Osim početne uznemirenosti zbog iznenadnih promjena, nakon određenog vremena djeca mogu postati nestrpljiva zbog boravka u zatvorenom prostoru te manifestirati različite promjene u ponašanju – od povlačenja u sebe do agresivnog ponašanja. Pokušajte što je moguće više doprijeti do djeteta i pomoći mu da izrazi svoje osjećaje vezane za sve ono kroz što trenutno prolazi.
• Mlađa djeca svoje osjećaje i svoj doživljaj svijeta oko sebe dominantno izražavaju kroz igru i crteže. Razgovarajte s djecom, ali još više se igrajte. Igrajući se i crtajući s njima doznajte što u ovoj situaciji osjećaju i što ih najviše muči.Mlađoj djeci jepotreban tjelesni dodir kada su uznemireni. Zagrlite ih, posjednite u krilo, poljubite i nježno potaknite da kažu ili nacrtaju što ih uznemiruje i muči.
• Adolescenti su voljni razgovarati. Pažljivo saslušajte ono što govore, s uvažavanjem. Priznajte da su i vama ove okolnosti teške i zahtjevne, da su neugodni osjećaji koji se javljaju prirodni u ovoj situaciji. Razgovarajte o sklonosti rizičnim ponašanjima i potaknite ih da budu korisni (pomažu vam u kućanstvu, u brizi oko mlađih i starijih članova obitelji i sl.). Iskažite razumijevanje za moguće promjene u njihovim razmišljanjima i ponašanju. Recite im da ste tu uvijek za njih kada vas trebaju.

SVOJIM PONAŠANJEM BUDITE PRIMJER DJETETU

• Djeca dobro uočavaju emocionalna stanja svojih roditelja. Ako okolnosti epidemije i posljedice epidemije poput egzistencijalnih i drugih problema izazivaju kod vas osjećaje zabrinutosti, nesigurnosti, napetosti, potištenosti, bespomoćnosti, ljutnje, nastojte ih u komunikaciji s djetetom zatomiti. To ne znači da trebate skrivati osjećaje od djeteta, već da se u okolnostima koje su teške i za vas i za dijete, ono osjeća što je moguće više mirno, sigurno i zaštićeno.

STRUKTURIRAJTE DJETETOVE DNEVNE AKTIVNOSTI

• Napravite raspored dnevnih aktivnosti kako bi dijete lakše provodilo vrijeme u kući i lakše se vratilo izvršavanju školskih obaveza nakon što se vrati u školske klupe. Raspored dnevnih aktivnosti bi trebao uključiti vrijeme za on-line praćenje nastave, samostalno učenje nastavnih sadržaja, ali i vrijeme za tjelovježbu, dnevni odmor, igru i zabavu. Osluškujte djetetove potrebe i količinu pojedinih dnevnih aktivnosti fleksibilno prilagođavajte tome – dan po dan.

POTAKNITE DIJETE NA RAZLIČITE AKTIVNOSTI

• U ovim izvanrednim okolnostima djeca će vjerojatno, i mimo praćenja nastave na TV-u i on-line, provoditi za računalom i TV-om više vremena nego u redovitim okolnostima. Potaknite i zainteresirajte dijete da slobodno vrijeme u kući povede u nekim drugim aktivnostima (npr. u pomaganju u pripremi hrane i nekim drugim kućanskim obavezama primjerenim njegovoj dobi, u tjelovježbi, slušanju muzike, pjevanju, plesanju, crtanju, čitanju, rješavanju križaljki, igranju s vama i drugim ukućanima društvenih igara poput „Čovječe ne ljuti se“, Pantomime, „Monopoly-ja“, razgovoru s prijateljima putem telefona, mobitela, Skype-a i sl.).

S obzirom na to da su djeca i mladi u vrlo kratkom vremenu izloženi velikom broju promjena na planu obrazovanja, provođenja slobodnog vremena, druženja s vršnjacima, obiteljskog načina života i sl., mogu se kod njih očekivati različite promjene na emocionalnom planu i na planu ponašanja i nakon što završi vrijeme protuepidemijskih mjera. U slučaju da te promjene perzistiraju ili se s vremenom produbljuju, potražite pomoć psihologa.

Sanja Mršić Jurina

U sljedećoj objavi ćemo navesti neke psihološke reakcije koje se mogu javiti i kod zaposlenika u pomagačkim i drugim profesijama koji su trenutno na prvim crtama obrane.